Novi stari jezični izazovi za prevoditelje: o sročnosti, redu riječi, tvorbi riječi i jezičnom posuđivanju | H66

Predavači:
Ranka Đurđević, prof.

20. 11. 2020
Trinom, Strojarska 24, Zagreb

U opisu jednog filma mogla se pročitati sljedeća rečenica: Dvojica braće specijalizirali su se za krađu skupocjenih, luksuznih automobila. Na prvi pogled s rečenicom je sve u redu, no pomnijim promatranjem, koje je sastavni dio prevoditeljeva posla nakon što je tekst iz izvornika prenio u ciljni jezik, uočavamo da subjekt dvojica nije sročan s glagolom: rečenica bi trebala glasiti: Dvojica braće specijalizirala su se za krađu skupocjenih, luksuznih automobila. Susret s tekstom prilika je da se iz njega nešto informativno dozna, ali za one koji se bave jezikom, to je često i susret pun iznenađenja. Čak i kad mislimo da smo ovladali nekim gramatičkim aporijama i da smo ih prevladali, nailazimo na nove ili iste oblike za koje nismo sigurni jesu li ispravni iz perspektive standardnoga jezika. Stoga će se seminarom obuhvatiti ona područja stvaranja, odnosno uređivanja teksta koja su nerijetko mjesta nesigurnosti poput sročnosti (napose brojevnih riječi, ali i slaganja imenica s atributom te predikatom), reda riječi, jezičnog posuđivanja i tvorbenih osnova i nastavaka.

Cilj

Predstaviti polaznicima osnovne teorijske spoznaje o sročnosti, redu riječi (neobilježenom, obilježenom i obveznom), jezičnom posuđivanju i tvorbi riječi te osposobiti polaznike za uočavanje i razrješivanje nesročnih konstrukcija, pogrešno ostvarenog reda riječi, posuđenica koje nisu prilagođene hrvatskom sustavu, neprikladnih tvorbenih nastavaka i polazišnih osnova.

O radionici

Na seminaru će se obraditi nekoliko tema. Najšira je tema sročnost (eng. agreement), odnosno slaganje između dviju ili više sastavnica u svezi pridjeva, zamjenice, broja ili imenice s imenicom te njihovo slaganje u rodu, broju i licu s glagolom. Na razini sintakse to je slaganje atributa i apozicije sa subjektom i njihovo slaganje s predikatom. Ovo je određenje slobodno izvedeno prema onom kako taj pojam opisuju priznati jezikoslovci i jezikoslovke S. Babić (1998.), E. Barić i dr. (1999.), J. Silić i I. Pranjković (2007.), I. Marković (2010., 2012.), T. Pišković (2011.), B. Tafra (2007., 2013., 2017.).

Na seminaru će se raditi na primjerima sročnosti koji pokazuju kolebanje gramatičkoga i semantičkoga shvaćanja (sukob između oblika i značenja), npr.

  • brojeva, posebice dva, oba, tri i četiri (Jesu li 1502 (međunarodna) putnika došla ili došli?)
  • brojevnih riječi (Jesu li se trojica predsjednika sastala ili sastali? Jesmo li se nas trojica sastali ili sastala? Jesu li se njih trojica sastala ili sastali?; troji izbori ili troje izbora, dvoje upute ili dvoje uputa, petera vrata ili petero vrata: Jesu li održani dvoji izbori ili dvoje izbora?, Radimo li prema dvojim uputama ili dvoje uputa?, Imamo li automobil s peterim vratima ili s petero vrata?), pri čemu će se dati poseban osvrt na pojmove bliže i dalje sročnosti (Jesu li se trojica predsjednika sastala na zajedničkom ručku na kojem su razgovarala o odnosima svojih zemalja ili na kojem su razgovarali o tome?)
  • zbirnih imenica (Jesu li se braća naigrala ili naigrali?, Jesmo li razgovarali s braćom s kojom se dugo nismo vidjeli ili s kojima se dugo nismo vidjeli?), pri čemu će se pojasniti razlika između realnoga i gramatičkog broja
  • imenica koje označavaju mušku osobu, ali se sklanjaju kao imenice ženskoga roda (Jesu li se naši pape očitovali ili jesu li se naše pape očitovale?), imenica koje označavaju i mušku i žensku osobu, a sklanjaju se kao imenice ženskoga roda, pri čemu će se dati pojašnjenje odnosa između roda kao gramatičke kategorije i spola kao negramatičke kategorije (Je li jedan izbjeglica primljen ili je li jedna izbjeglica primljena u centar za prihvat izbjeglica?, Jesu li dvije izbjeglice primljene ili jesu li dva izbjeglice primljeni u centar za prihvat izbjeglica?)
  • više koordiniranih subjekata različita roda u jednini i množini (Je li zasjedao Sabor i Vlada? ili Jesu li zasjedali Sabor i Vlada?, Jesu li Sabor i Vlada zasjedali?; Jesu li ručnici i ležaljke spremni za sezonu? ili Jesu li ručnici i ležaljke spremne za sezonu?, Jesu li spremni ležaljke i ručnici? ili Jesu li spremne ležaljke i ručnici?) pri čemu će se objasniti pojmovi antepozicije i postpozicije (položaj subjekta ispred i iza predikata).

O redu riječi, sljedećoj temi kojom ćemo se baviti na seminaru, uvriježilo se mišljenje da je on u hrvatskome jeziku slobodan (bilo neobilježen, bilo obilježen), osim kada je riječ o raspoređivanju zanaglasnica (enklitika) o kojima postoji nekoliko relativno čvrstih pravila pa se taj red riječi opisuje kao automatiziran (Silić i Pranjković, 2007.) jer nije uvjetovan gramatičkim ili semantičkim činjenicama (Kurzmann-Müller, 2014.). Međutim, ni raspored zanaglasnica nije lišen odstupanja, npr. Carinskim kvotama se uzimaju u obzir najveće količine uvoza određene kategorije robe.

Razmišljanje o slobodnom redu riječi često se opravdava morfološkom razvedenošću hrvatskoga jezika (Granicu su prelazili noću., Noću su prelazili granicu., Prelazili su granicu noću.) Pritom se red riječi tiče obavijesnoga, komunikacijskog ustrojstva – položaj nekoga rečeničnog dijela ovisi o potrebi njegova isticanja. Raspored rečeničnih sastavnica koje nisu zanaglasnice sa strogo zadanim mjestom podložan je dakle logičkim zakonitostima. Pritom se misli na položaj i raspored priložnih oznaka u odnosu na predikat, redoslijed atributa, tj. pridjeva, zamjenica, brojeva (i imenica) u odnosu na imenicu. Na seminaru će se govoriti o tome zašto je potreban baš ovakav poredak: npr. mramorni kupaonički namještaj, današnje večernje izdanje novina, a ne kupaonički mramorni namještaj (?), *večernje današnje izdanje novina (B. Belaj, B. Kuna, 2013.).

O jezičnom se posuđivanju mnogo piše ponajprije iz normativne perspektive: kada je ono opravdano te kakav status imaju posuđenice u hrvatskome jezičnom sustavu, kao i o učestalom nekritičkom preuzimanju stranih riječi i izraza ponajprije iz engleskoga jezika (npr. mindfulness > potpuna svjesnost, barkod > crtični kod). Na seminaru će se skrenuti pozornost na to kako postupati s posuđenicama, kako se one prilagođavaju jeziku, gdje tražiti hrvatske inačice i kada one možda nisu potrebne te kako pristupiti osmišljavanju mogućega (prigodnog) rješenja u situaciji kada hrvatske inačice ne postoje (pritom se misli ponajprije na preuzimanje iz drugih jezika).

Tvorba riječi velika je tema u hrvatskom jezikoslovlju, a na ovom seminaru bavit ćemo se tvorbom odnosnih i posvojnih pridjeva od stranih imena, pri čemu ćemo se dotaknuti i pravopisnih problema koji se mogu pojaviti (npr. odvajanje nastavka od osnove spojnicom, pisanje velikog i malog slova, zadržavanje načina pisanja izvornika ili potpuna fonetsko-fonološka prilagodba i u grafiji) te tvorbom pridjeva i imenica preuzetih iz drugih jezika, npr. jesmo li od dobre polazne osnove izveli oblik za pridjev ili imenicu i jesmo li im dodali odgovarajući nastavak (npr. rezonanca > rezonancija, bakterijalan > bakterijski) te što različiti nastavci možda značenjski čine nekom pridjevu (teritorijski vs. teritorijalan).

Na ovim se jezičnim zavrzlamama spotiču i izvorni govornici koji se jezikom samo služe, ali se njime ne bave, no isto tako i oni koji se njime bave, među kojima su posebna skupina prevoditelji budući da su izloženi dvama ili više jezičnih sustava pa su mogući mnogobrojni prijenosi iz jezika izvornika u hrvatski.

Kome je namijenjena

Seminar je namijenjen svim prevoditeljima kako bi izoštrili oko za nesročnost koja nije uočljiva na prvi pogled ili red riječi koji narušava neometan tijek rečenice te u kojem se ne poštuju pravila o rasporedu zanaglasnica, zatim kako bi naučili reagirati na „problematične“ nastavke u tvorbi imenica i pridjeva od stranih riječi te kritički pristupati posuđenicama u hrvatskom standardnom jeziku, a sve radi što vrsnijeg i jasnijeg prijevoda. Tijek rada bit će po tematskim cjelinama s kratkim teorijskim opisom problema nakon kojega će se raditi ciljane vježbe na različitim vrstama pisanih tekstova u kojima se javljaju problemi sa sročnosti, redom riječi, tvorbom riječi te posuđenicama. Na kraju će se stečeno znanje o navedenim temama utvrditi  kroz dinamičnu aktivnost.

Plan rada

Vrijeme Opis
8:45

Prijava sudionika

9:00

Pozdravna riječ organizatora i predstavljanje predavača i sudionika

9:15

O sročnosti:

  • sročnost s brojevima i brojevnim riječima
  • sročnost zbirnih imenica
  • sročnost imenica koje označavaju mušku osobu, ali se sklanjaju kao imenice ženskoga roda
  • sročnost više koordiniranih subjekata različita roda u jednini i množini.
10:45

Stanka za kavu

11:00

O redu riječi:

  • neobilježeni i obilježeni red riječi
  • automatizirani red riječi.

O tvorbi riječi:

  • tvorbeni sufiksi i osnove izvedene od imenica i pridjeva stranoga podrijetla
  • tvorba posvojnih i odnosnih pridjeva od stranih imena.
12:30

Stanka za ručak

13:30

O jezičnom posuđivanju:

  • posuđivanje iz drugih jezika i norma
  • prilagodba posuđenica
  • izvori za traženje hrvatskih inačica.
15:00

Anketa Programskog odbora, podjela potvrda o sudjelovanju i popisa sudionika

15:10

Završna riječ organizatora i najava sljedećeg seminara

O predavačima

Ranka Đurđević profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti i sociologije. Unatrag devet godina radi kao lektorica hrvatskoga kao inog jezika u Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Nakon što je 2006. diplomirala na temu Jezik reklama poučavala je hrvatski jezik u osnovnoj školi, zatim radila kao lektorica u Službi za jezik i govor Hrvatske radio-televizije, povremeno lektorirala, korigirala i redigirala različite vrste tekstova: udžbenike, zbornike, časopise, diplomske radove i doktorske disertacije, internetske stranice, brošure i dr. Od 2016. sudjeluje na Zagrebačkoj slavističkoj školi – seminaru za strane slaviste kao lektorica hrvatskoga jezika.

Izlaže na domaćim i stranim stručnim i znanstvenim skupovima, objavljuje radove ponajprije iz područja hrvatskoga kao inog jezika. Sudjelovala je kao stručna suradnica na obradbi natuknica za Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika u izdanju Školske knjige.

O organizatoru

Naši seminari mjesto su usvajanja praktičnih znanja i vještina, razmjene iskustava i stvaranja poslovnih, ali i prijateljskih veza. Jednako se odnosimo prema svakom našem polazniku i želimo zajedničko vrijeme iskoristiti na najkvalitetniji i najkonstruktivniji mogući način!

Prilagođavamo se vama. Imate li pitanja, nedoumice, ili nešto što vas posebno zanima u vezi s ovim seminarom? Javite nam se. Kad se predavač prilagodi svojim polaznicima, učenje je kvalitetnije!