Jezične vježbe iz hrvatskog jezika: Što svaki prevoditelj treba znati o sročnosti (i još neke pikanterije iz lektorske prakse) | H67
Predavači: Jelena Cvitanušić, prof., lektorica
30. 10. 2020.
Trinom, Strojarska 24
Sročnost ili kongruencija tip je gramatičke veze koji podrazumijeva potpuno ili djelomično podudaranje glavnoga i zavisnoga dijela sintagmema u gramatičkim svojstvima. Međutim i na toj razini, kao i na razini rečenice (sročnost subjekta s predikatom u licu, rodu i broju), česta su kolebanja koja za posljedicu imaju brojna odstupanja u svim vrstama tekstova. Kako to izbjeći?
Cilj
- razlučiti domenu problema – leksik, gramatika ili pravopis
- utvrditi rješenja u imenica kolebljiva roda i sličnim slučajevima
- uvježbati česte pravopisne primjere
O radionici
Praktičnim radom na primjerima preuzetima iz autentičnih tekstova koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima pokušat će se doskočiti problemima i iznaći rješenje za dvojbe s kojima se prevoditelji na hrvatski jezik u svojemu radu često susreću, a koje su uvjetovane ponajprije sukobom leksičkoga i gramatičkoga značenja (naše/naši kolege, ugledne/ugledni vođe i sl.) te sročnošću s imenicama kolebljiva roda (tipa kolega i pristaša, varalica, piskaralo i sl.) ili imenicama koje imaju samo jedninske ili samo množinske oblike.
Drugi će dio seminara biti posvećen pravopisnim dvojbama s naglaskom na sastavljeno i nesastavljeno pisanje (crta, crtica i bjelina kao pravopisni znakovi), dok ćemo se u nastavku zadržati na tekstnoj razini, točnije na odstupanjima koja se tiču uporabe nekih veznih sredstava (npr. složenih konektora).
Za kraj ćemo se osvrnuti na neke, u jezičnoj praksi često prisutne nestandardne oblike.
Nakon kratkoga teorijskog uvoda u svaku cjelinu slijedi praktični dio u kojem će se analizirati i komentirati primjeri preuzeti iz autentičnih tekstova.
Kome je namijenjena
Radionica je namijenjena svima onima kojima je jezik struka, poziv ili ljubav.
Plan rada
| Vrijeme | Opis |
|---|---|
| 8:45 | Prijava sudionika |
| 9:00 | Pozdravna riječ organizatora i predstavljanje predavača i sudionika |
| 9:15 | Rad na autentičnim tekstovima, sročnost s imenicama kolebljiva roda i svakodnevne prevoditeljske dvojbe |
| 10:45 | Stanka za kavu i čaj |
| 11:00 | Primjeri pravopisnih dvojbi, posebice sastavljeno i nesastavljeno pisanje te uporaba veznih sredstava |
| 12:30 | Stanka za ručak |
| 13:30 | Prisutnost nestandardnih oblika, rad na primjerima |
| 15:00 | Anketa Programskog odbora, podjela potvrda o sudjelovanju i popisa sudionika |
| 15:10 | Završna riječ organizatora i najava sljedećeg seminara |
O predavačima
Jelena Cvitanušić rođena je u Sarajevu. Jezičnu gimnaziju završila je u Zagrebu gdje je na Filozofskome fakultetu diplomirala kroatistiku i južnu slavistiku. Kao lektorica hrvatskoga kao inoga jezika od 2007. godine radi u Croaticumu – Centru za hrvatski kao i drugi i strani jezik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2009. do 2011. godine radila je kao lektorica za hrvatski jezik na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Bonnu gdje je održavala jezične, književne i prevoditeljske kolegije. Jedan je od izvođača nastave na kolegijima Hrvatski kao ini i društveno korisno učenje te Uvod u materinski i inojezični hrvatski pri zagrebačkom Odsjeku za kroatistiku.
Godine 2013. bila je jedan od autora i izvođača specijaliziranoga programa prvoga Croaticumova Intenzivnoga tečaja za jezične profesionalce koji su pohađali uglavnom prevoditelji i tumači za hrvatski jezik zaposleni pri institucijama Europske Unije, a od 2019. godine sudjeluje u kreiranju i mentoriranju programa koji se tiču jezičnog osposobljavanja azilanata i tražitelja azila.
Kao lektorica od 2013. radi u Zagrebačkoj slavističkoj školi, a od 2015. do 2018. na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu održavala je seminar iz kolegija Hrvatska gramatika.
Od 2008. godine kao vanjska suradnica sudjeluje na projektu Metodologija i izrada udžbenika i testiranja za hrvatski kao drugi i strani jezik, a sudjelovala je i u izradi Velikog rječnika hrvatskoga standardnog jezika objavljenoga 2015. u izdanju Školske knjige.
Suautorica je desetak radova i nekoliko prikaza na temu hrvatskoga kao inoga jezika te priručnika Hrvatski A2, Hrvatski B1 i Hrvatski B2, a izlagala je na tridesetak stručnih i međunarodnih znanstvenih skupova.
Govori engleski, njemački i makedonski jezik.
O organizatoru
Naši seminari mjesto su usvajanja praktičnih znanja i vještina, razmjene iskustava i stvaranja poslovnih, ali i prijateljskih veza. Jednako se odnosimo prema svakom našem polazniku i želimo zajedničko vrijeme iskoristiti na najkvalitetniji i najkonstruktivniji mogući način!
Prilagođavamo se vama. Imate li pitanja, nedoumice, ili nešto što vas posebno zanima u vezi s ovim seminarom? Javite nam se. Kad se predavač prilagodi svojim polaznicima, učenje je kvalitetnije!