Terminologija u svakodnevnom životu

Terminologija je više od popisivanja termina (naziva) i njihovo sortiranje prema granama društvenih i prirodnih znanosti. Dosljedno korištenje unaprijed dogovorenih termina u svakodnevnom životu i poslovanju velik je izazov. Ali, ujedno je i preduvjet jasne komunikacije i conditio sine qua non kada su u pitanju visokospecijalizirani tekstovi ili isječci govora. Pomislimo samo kakva bi pomutnja nastala kada bi svaki stručnjak u nekome području pojmovima kao što su kvačilo, pneumotoraks, ili hidroliza pripisivao vlastita, posebna značenja. Kako bi onda izgledala suradnja, studij, poslovanje ili turizam?

Prevođenje termina

Terminološki izazov postaje još veći a potencijalne negativne posljedice još ozbiljnije kada se takvi termini trebaju prevesti i kada se tim procesom bavi više prevoditelja. To je čest slučaj kada tekst prolazi više faza prijevoda i dorade. Prevođenje termina na različite jezike, posebice višeznačnih,  nije jedini problematični element. Tu je i simultani rad prevoditelja na različitim dijelovima istog teksta – bez izrade glosara gotovo je nemoguće postići dosljednost terminologije. Glosar označava konsenzus, on daje jasnu uputu kako se koji termin prevodi i potvrđuje da je taj prijevod izrađen i usklađen s dobrom prevoditeljskom praksom i pravilima terminološke struke. Poznat i kao leksikon, terminološka baza ili zbirka, idealan glosar trebao bi sadržavati:

• termine u izvornom jeziku – izaberite najsloženije pojmove i one koji se najčešće javljaju
• prijevode termina u vašim ciljnim jezicima – ako ih već ne mogu odobriti stručnjaci ili izvorni govornici, odnosno ako ne postoji konsenzus o najboljem prijevodu, odaberite onaj prijevod koji najjasnije označava pojam na ciljnom jeziku. Idealno je dakako da glosar izrađujete u suradnji sa stručnim redaktorom i izvornim govornikom. (Ako su slučajno ista osoba, još bolje!)
• definiciju – kao podsjetnik o konkretnom značenju termina, možete dodati i ilustraciju
• kontekst – pomoći će svakom prevoditelju pri pravilnoj upotrebi određenog pojma; može biti u obliku primjera ili naznačene domene upotrebe
• datum i autora unosa.

Stvaranje dosljednog, točnog i jasnog prijevoda

Uz stilske smjernice i prijevodne memorije, izrada glosara logičan je korak u stvaranju dosljednog, točnog i jasnog prijevoda. Tako se osigurava ispravna uporaba odobrenih ili dogovorenih termina, smanjuje se vrijeme prevođenja i povećava produktivnost. Osobito u istodobnom radu više prevoditelja na istom projektu. Uputno je u glosaru navesti i varijantu ciljnog jezika na koji se prevodi jer odstupanja u nazivlju znaju biti znatna. Dovoljno je usporediti britanski i američki engleski ili portugalski i njegovu brazilsku verziju da bi se uočile velike terminološke diskrepancije.

Unatoč naizgled brojnim informacijama koje je poželjno unijeti u glosar, treba imati na umu da takva baza treba biti što sažetija kako se – suprotno prvotnoj namjeri – ne bi usporio sam proces prevođenja zbog otežanog snalaženja u glosaru. Također je neophodno da se unosi ne ponavljaju, na što osobito treba pripaziti kada su različito prevedeni. Pri ručnoj izradi tablica, takve su pogreške češće i lakše će doći do propusta. Upravo tu na scenu stupaju alati za tzv. miniranje, odnosno alati za izvlačenje pojmova (term extraction tools).

Uz alate za koje je potrebna licenca poput SDL MultiTerm Extracta, AlchemyAPI Keyword Extractiona i raznih Heartsomovih alata za izvlačenje terminologije, među kojima je prevoditeljima vjerojatno najzanimljiviji Araya Bilingual Terminology Extraction, postoje i korisni internetski alati kao što su MyMemory, Linguee i TAUS. Neke od njih čak je moguće integrirati u alate za računalno potpomognuto prevođenje poput Trados Studija. Za koju god se opciju odlučili, jedno je sigurno – izradom glosara mogu se spriječiti ili barem ublažiti lingvističke noćne more i prevoditelja i naručitelja prijevoda.